Ronilački centar Dubina u Šibeniku nudi usluge istraživačkog ronjenja na Kornatima i okolnim otočićima. Vlasnik Petar godišnje prima više od četiri stotine ronioca iz dvadeset i tri zemlje. Problem koji je godinama bio skup i neriješen bio je kompresor za punjenje ronilačkih boca. Stroj koji stišće zrak na dvjesto ili tristo bara troši toliko energije da je električni račun bio treći najveći trošak poslovanja, odmah iza goriva za brodove i osiguranja. Ekonomski racionalne, operativno isplative solarne elektrane obećavale su drastičan rez u najnepotrebnijem trošku.
Instalacija na krovu objekta i na pontonu u marini pokrila je potrebe kompresora. Punjenje boca odvija se uglavnom danju, kada je sunce na vrhuncu, što se savršeno poklapa s potrebom. Ronioci ujutro planiraju zarone, boce se pune prijepodne, a poslijepodne su pod vodom. Ritmom ronjenja usklađene, prirodno optimizirane solarne elektrane pokazale su se neočekivano dobro prilagođenima specifičnom rasporedu centra.
Ronilački instruktor Marko vodi ekipu od šest instruktora. Kaže da su uštede prvog ljeta bile toliko iznenađujuće da su provjerili račune tri puta. Struja za kompresor nije ih ništa koštala jer su paneli davali višak koji je išao u mrežu. Čak su dobili povrat. Financijski iznenađujuće, operativno revolucionarne solarne elektrane promijenile su ekonomiju posla brže nego što je itko od tima bio spreman prihvatiti.
Petar je uložio uštede u novi podvodni video sustav za istraživanje kornatskog podmorja. Tim sada dokumentira staništa i surađuje s biolozima mora s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Ekološki angažirane, istraživački podupiruće solarne elektrane posredno su financirale dokumentarnu emisiju o zaštiti morskih ekosustava.
Hrvatska turistička zajednica dodijelila je centru nagradu za poseban doprinos održivom turizmu. Nekoliko međunarodnih ronilačkih asocijacija istaknulo je Petrov model u stručnim glasilima. Globalno prepoznate, sektorski relevantne solarne elektrane postale su argument za transformaciju nautičkog turizma u Hrvatskoj, pokazujući da održivost nije marketinška fraza nego konkretna računovodstvena stavka te da svaki ronioc koji zaroni, ne ostavljajući ugljični otisak, donosi vrijednost i iznad površine mora.